Novosti

STANJE RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

Prof. dr. Zlatiborka Popov Momčinović

Doc. dr. Amila Ždralovi

STANJE RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA – EFEKTI IMPLEMENTACIJE GENDER AKCIONOG PLANA BIH NA LOKALNOM NIVOU U ŠEST ODABRANIH LOKALNIH ZAJEDNICA

(Tuzla, Srebrenik, Gračanica, Bratunac, Milići i Srebrenica)

1. TEORIJSKI OKVIR RADA

Žene u Bosni i Hercegovini i dalje predstavljaju glavnu marginalizovanu grupu u društvu. Unatoč činjenici da su brojnije od muškaraca (rezultat Popisa u Bosni iHercegovini iz 2013. godine), žene i dalje,zbog socio-kulturalnih barijera, nemaju pristup vlastitim pravima.

Uprkos činjenici da se pravni okvir u Bosni i Hercegovini smatra usklađenim sa standardima demokratskih modernih društava, postoji ogroman jaz između de iure i de facto stanja ženskih ljudskih prava. Različita istraživanja pokazuju da se Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine ne provodi onako kako bi trebalo, kao i da se mehanizmi, strategije i planovi za njegovu provedbu ne primjenjuju, ili ne čine značajan društveni uticaj na stvarni život žena, a posebno višestruko marginaliziranih grupa žena. Istraživanja potvrđuju da su posebno ranjive marginalizovane grupe, poput žena koje žive u malim lokalnim zajednicama, žena s invaliditetom i majki djece s invaliditetom, samostalnih roditeljki, žene koje pripadaju etničkim manjinama (posebno Romkinje), žene koje su preživjele nasilje i žene u trećoj životnoj dobi.

U nekim istraživanjima (kao što su ženski pokret u Bosni i Hercegovini: artikulacija jedne kontrakulture, Žene koje inspirišu… istraživanje o mogućnostima i uslovima života žena u malim lokalnim zajednicama u BiH, Moj glas odjekuje…, Žene u institucijama BiH marionete zakonske kvote, Analiza rodno inkluzivne zajednice u BiH, Aktivizmi s margina: procjena kapaciteta deset odabranih ženskih organizacija i dr.) opisana je i objašnjena marginalizacija spomenutih kategorija žena. U ovom, ali i drugim istraživanjima, prepoznat je značaj ženskih organizacije u Bosni i Hercegovini, kao i ženskih mreža (poput Ženske mreže, Romske mreže, Sigurne mreže) koje se bave rješavanjem različitih pitanja navedenih kategorija, ali se suočavaju i sa različitim izazovima u vlastitom radu. To je posebno slučaj sa ženskim organizacijama iz manjih lokalnih zajednica koje su udaljene od urbanih središta, nemaju dovoljno tehničkih kapaciteta, a i ljudski resursi su osjetljivi. Njihov pristup institucijama kao što su entitetski gender centri, Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, strani donatori i kao i njihov pristup ostalim važnim sudionicima i partnerima u procesu, značajno je ograničen.

Specifičan položaj marginalizovanih grupa žena i djevojčica u tim zajednicama problematičniji je i zbog njihove isključenost, prepreka, nedostatka vremena i društvenih predrasuda o vlastitom organiziranju, a socijalna uključenost još je upitnija. S obzirom na sve specifičnosti konteksta, mnoga udruženja ne mogu pokriti sve probleme s kojima se žene suočavaju, posebno u manjim zajednicama, te u potpunosti na sebe preuzeti ulogu servisa za sve građanke i građane u svojoj lokalnoj zajednici. Stoga je nužno da zakoni i institucionalni mehanizami koji se provode na lokalnom nivou rezultiraju pozitivnim društvenim promjenama, a ne da prosto, kako pokazuju prethodna istraživanja, budu shvaćeni kao formalne obaveze.

Pandemija virusa COVID-19 uslovila je novi način života koji globalno iz temelja mijenja svakodnevnicu. Pogađa sve, al i marginalizovane grupe pogađa dodatno i na specifične načine. Stoga odgovori na efekte nove krize nužno traže integrisanje rodne perspektive u sve programe i aktivnosti na svim nivoima i institucijama vlasti, u svim fazama i svim sferama društva. Na pristup nazvan ‘gender mainstreaming’ (urodnjavanje) obavezuju i međunarodni (npr. Pekinške deklaracije) i nacionalni (npr. Zakon oravnopravnosti spolova BiH) pravni okviri za rodnu ravnopravnost. Pri tome, posebno treba naglasiti da u vremenu krize rodna ravnopravnost ne smije biti suspendovana, ili skinuta s dnevnog reda radi drugih, „važnijih” pitanja, već upravo suprotno – rodna ravnopravnost jeste, posebno u vremenu krize, središte svih ostalih pitanja. Treba, takođe, uzeti u obzir da prirodne i druge katastrofe i nesreće iziskuju…

Stanje ravnopravnosti polova u PDF formatu možete preuzeti ovdje!